Eko Atlantic City: satelitski grad ponovno izronio iz vode

A Lagos, u Nigeriji je obalna erozija već neko vrijeme značajan problem. Zbog plime, klimatskih promjena i karakteristika sedimenta, procjenjuje se da zemlja gubi oko 30 metara obale svake godine.

Kako bi riješio ovaj sve veći nedostatak prostora, 2013. godine privatni klijent South Energyx Nigeria započeo je razvojni projekt Echo Atlantic City. S ukupno 10 okruga, u ekskluzivnom području Victoria Islanda, satelitski grad obećava da će biti sljedeća generacija nekretnina na afričkom kontinentu.

Tako uključen u pokušaju zaustavljanja gubitka širine plaže, “Dubai iz Lagosa” jednako je podijeljeno u politici planiranja. Zapravo, ne nedostaje etičko-ekonomskih rasprava između lokalnog stanovništva s niskim prihodima i vladinih planera. Projekt, poznat i po inicijalima “EAC”, stoga otvara vrata prvog afričkog pametnog grada. Ali i mnogo starijoj povijesti isključenosti stanovnika.

Kraj radova? u 2047.

Nula emisija i bolja kvaliteta života: “To je pametan grad”
More napreduje i gradovi tonu: afričke obale u opasnosti

Lagos: podrijetlo i uzroci obalne erozije

Projekt je odobren i iznad svega promoviran, također na razini okoliša, kao prepreka zaustavljanju erozije obala Lagosa. Kao što je spomenuto, glavni cilj koji si je postavio međunarodni trgovački grad Nigerije je upravo povrat izgubljene zemlje.

Ali kako bitka protiv napredovanje oceana? Klimatske promjene, podizanje razine mora i sve učestaliji ekstremni vremenski fenomeni pogoršali su ranjivost obalnog područja.

Unatoč doprinosu, tijekom godina, ogromnih količina materijala, Plaža Bar zapravo je nastavio erodirati. Nedostatak praćenja i održavanja, s druge strane, pomogao je oceanu da se još više učvrsti. Spomenuta popularna plaža u Lagosu, poznata po tome što je nekoć bila mjesto pogubljenja pučista, izgubljena je.

Voda je gutala sve više zemlje i stanovnika. Vlasnici posjeda i tvrtki u tom području uzalud su se borili protiv neprekidnih poplava. Po strani su ostali poduzetnici koji su turističke posjete koristili kao uslužno središte.

Slučaj ni dalek ni različit, nalazi se uz obalu Atlantika Benin. Ovdje je vlada izgradila 13 makrostruktura duž plaža, posebno istočno od Cotonoua, u nastojanju da uspori eroziju oceana.

"Sada problem rješavamo segment po segment, prema planu ulaganja i napada koji je napravila Vlada. Oni koji su još uvijek ranjivi se proučavaju i bit će im riješeno u dogledno vrijeme", On je rekao Esquill Outiclissou, ravnatelj Vladine Glavne uprave za okoliš i klimu.

Obalna erozija, s druge strane, utječe na cijelu zapadnu Afriku. Baš kao i u mnogim drugim zemljama svijeta. Zbog svih ovih razloga, u 2003 prvi put se raspravljalo o ideji stvaranja modernog grada na obali Atlantika. I tako je nastao Eko Atlantic City.

Inovacija i održivost u Maleziji: otkrivanje BiodiverCityja
Zahvaljujući urbanom zelenilu, zločini se smanjuju: studija u Južnoj Africi

Nezaustavljiva evolucija nigerijskog projekta

Napravimo vremenski red. O tome se prvi put govorilo 2003. godine 2008 službeno počinje izgradnja novog grada. Sljedeće godine, tijekom jaružanja nalazišta, cca 3.000.000 kubičnih metara prostora ispunjeno je pijeskom i postavljeno u melioracijsko područje. Istovremeno je na gradilište dopremljeno približno 35.000 tona kamena.

2009. je također godina kada je projekt dobio globalnu pozornost. Naime, kada su Vlada države Lagos i partneri iz privatnog sektora u projektu, South Energyx, primili Potvrdu o predanosti od Clintonova globalna inicijativa.

Riječ je o zakladi koju je osnovao bivši američki predsjednik Bill Clinton, a okuplja svjetske čelnike, dobitnike Nobelove nagrade, izvršne direktore, neprofitne organizacije i filantrope. U središtu rasprave, veliki izazovi globalno.

Godine 2013. Eko Atlantic City službeno je pustio u rad bivši guverner Lagosa, Akinwumni Ambode. Megagrad planira zadovoljiti potrebe ogromnih financijskih, komercijalnih, stambenih i turističkih objekata. Potpuno neovisni Smart City je neka vrsta nova Atlantida. U dobru i u zlu ovaj znak.

U Luzernu prvi švicarski etički odbor za projekte Smart City
U Africi održivost hoda po ženskim nogama

Ciljevi i ciljevi Afričkog pametnog grada

Država Lagos pokrenula je projekt Eko Atlantic City za oporavak cca 10 milijuna četvornih metara zemlje od mora. To je u biti 10 kvadratnih kilometara pijeska izvađenog iz oceana. U studiji utjecaja na okoliš priloženoj projektu stoji sljedeće: "To je sveobuhvatnije i trajno rješenje za rješavanje trajnog problema erozije, koji će se vjerojatno pogoršati klimatskim promjenama i pojačanim olujama".

Novi horizont 21. stoljeća zapravo je zaštićen obalnim pokrovom, koji je projektirao Kraljevski Haskoning. Kolokvijalno poznat kao "Veliki zid Lagosa", to je jedan barijera duga 8,5 km, izgrađen uglavnom u stijeni i pokriven betonskim oklopom. Dugoročno rješenje za eroziju nosi sa sobom namjeru zaštite budućnosti Slobodna zona Nigerije. Osim obnove izgubljenog teritorija, grad se stoga predlaže kao nova poslovna četvrt za Zapadnu Afriku.

RESKIN: inovativni pametni projekt za zelenu gradnju
Bioraznolikost na Madagaskaru? Od promjena krajolika

Eko Atlantic City: Geografski pregled

Slika nekadašnje plaže Bar u Lagosu razvila se u prvi afrički pametni grad. Prema Dnevno sunce, Eko Atlantic City osmišljen je da bude “potpuno novi obalni grad izgrađen na otoku Victoria, u blizini Lagosa".

Nakon završetka, Eko Atlantic City”Bit će izgrađen na 10 milijuna četvornih metara zemlje iskorištene od oceana i zaštićene zidom od mora. Samodostatan i održiv, uključuje vrhunski urbani dizajn, vlastitu energiju, čistu vodu, napredne telekomunikacije, prostrane ulice i 110.000 stabala".

Smart City, kada bude dovršen, moći će primiti otprilike 300 tisuća stanovnika. Tome će se dodati i 250 tisuća putnika. Po završetku radova, imat će 3.000 zgrada i 400.000 domova za stambene, poslovne, financijske i turističke namjene. Područje će se sastojati od ukupno deset okruga.

Pametni grad Dubaija: dolazi vertikalna šuma Stefana Boerija
Najtamnija rijeka na svijetu je u Kongu: prva studija o Rukiju

Pametni grad: postoji vizualni pregled

Trošak zemljišta, koji se prodaje po četvornom metru, ovisi o njegovoj veličini i položaju. Dovoljno je reći da se stanovi kreću od 1.800 do 3.000 dolara po četvornom metru. Godine 2023. poznata nigerijska superzvijezda Afrobeatsa, David Adeleke, zvani Davido, otkrio je kako gradi vilu za sebe i suprugu. Gdje? Upravo u ekskluzivnom gradu Eko Atlantic.

Ne postoji maksimalno ograničenje količine zemljišta koje se može kupiti. Svaka parcela može se koristiti za stambenu ili komercijalnu izgradnju ili kombinaciju oba, budući da je područje zamišljeno kao grad mješovite namjene.

Vizualno će to biti središte nebodera, fontana, velikih avenija i okomitih šuma. Kao i nervozno raskrižje novca i politike. Zapravo, Eko Atlantic će moći proizvoditi milijarda godina BDP-a za Nigeriju, dvadeset i šestu ekonomiju svijeta. “EAC”, iako je još uvijek u razvoju, već je dobro utisnut u kolektivnu maštu kao Smart City.

Mala anegdota kaže da je 2015. Nnedu Okorafor svoj roman “Laguna” smjestio je u blisku i alternativnu budućnost, upravo na Barskoj plaži. U knjizi je plaža predstavljena kao uspješna četvrt zabave, kao i mjesto prvog kontakta između ljudi i vanzemaljaca.

XZERO, samodostatni pametni grad rođen je u Kuvajtu
Održiviji cement spreman je za izgradnju budućnosti

Eko Atlantic City: kontroverze i prijepori

Projekt je rođen s pozitivnim utjecajem na okoliš, s namjerom zaustaviti eroziju obale države Lagos. Postoje, međutim, procjene koje dolaze do suprotnih zaključaka. Razmišljanja koja uzrok najnovijim olujama vide upravo u kosturnicama objekata u izgradnji.

Kvarcna Afrika, u članku iz 2017., obavještava kako bi utjecaj na okoliš mogao proizvesti suprotan učinak za stanovnike. Što to znači? Da su nakon melioracije obale siromašne četvrti na razini vode, a da ih ništa ne štiti od plime i oseke.

Dapače, prema onome što je istaknuto, zid Eko Atlantic Cityja mogao bi olujne udare usmjeriti prema njima. Nadalje, razvoj grada oštro su kritizirali lokalni stanovnici iz još jednog razloga.

Razvoj područja potaknuo je uklanjanje 80.000 ljudi koji je živio duž otoka Victoria i na području Bar Beacha. Stvaranje Eko Atlantica i njegovo iseljavanje lokalnog stanovništva stoga odražava dugotrajno isključivo planiranje koje je općenito oblikovalo urbani razvoj Lagosa.

Naime, protivnici Vlade zamjeraju kako lokalno stanovništvo nije bilo uključeno u planiranje i izvedbu projekta. Oni koji su deložirani iz zajednice na suprotnoj strani lagune Lagos, a Zaljev Tarkwa.

Neodoljivi uspon Eko Atlantic Cityja otvara vrata promišljanjima o avangardni urbanistički projekt. Ali i o elitnom turizmu, o melioraciji teritorija, o novom otisku održivost, na tehnološko-digitalni ponovni razvoj. I na klupko ekonomskih interesa zemlje. Uključene socijalne razlike.

Madinat al Irfan: inovativni održivi urbani projekt u Omanu
Gradsko drvo, urbani namještaj koji se bori protiv zagađenja