Stranica tvrtke na društvenim mrežama: hir ili prednost?

U prethodnim epizodama saznali smo što su društveni mediji, kako funkcionira privatnost e kolika je ekonomska vrijednost profila na Facebooku i drugim platformama kao što su Instagram, Tik Tok itd. Danas ćemo govoriti o naprednijoj i također specifičnijoj temi, naime o stranica tvrtke povezana s društvenom mrežom. Rasprava se tiče malog broja imena, jer sve društvene mreže ne omogućuju jasnu razliku između stranice tvrtke i osobnog profila. Da budemo pošteni, svaku društvenu mrežu možemo klasificirati prema vrsti konfiguracije koju nudi. Tako ćemo imati tri glavne skupine na temelju kategorije kojoj pripadaju:

• društveni mediji sa stranicom tvrtke i osobnim profilom

Američke društvene mreže poput Facebooka ili LinkedIna daju jasnu razliku, također u smislu funkcionalnosti, između stranice tvrtke i osobnog profila. Ovo je ishodište forsiranja i nesporazuma koji su se tijekom godina, kako su svačije vještine rasle, smanjivali, pogledajte štetan (i protivan) izbor da se stranica tvrtke na Facebooku otvori kao osobni profil, kako bi se lako dobili “lajkovi” . Još uvijek viđate ovakve pogreške, ali one su sve rjeđe.

• društvene mreže gdje isti profil možete koristiti za sebe i/ili za svoju tvrtku

Za razliku od Facebooka i drugih, društveni mediji poput YouTubea ili Twittera omogućuju vam da otvorite račun i upravljate njime na gotovo indiferentan način kao tvrtka ili kao osoba. To se događa zato što je na ovim društvenim mrežama komponenta osobnog brendiranja puno više naglašena: drugim riječima, putem YouTube videa ili tweetova na Twitteru sasvim je uobičajeno pronaći sebe kako promovirate svoj brend ili komunikacijski projekt, ponekad gotovo nesvjesno (počnete kao eksperiment, a završite to kao posao).

• društvene mreže na kojima profil tvrtke ne postoji

Zatim postoji treća kategorija, ona društvenih medija stvorenih isključivo za korisnike, često najmlađe, i koji su ostali vezani za ovu logiku. Emblematičan slučaj je kineski Tik Tok, ali u moru društvenih mreža lista bi bila definitivno duga. Na ovim društvenim mrežama ne samo da ne postoji mogućnost otvaranja profila tvrtke, već sama ideja da se ponudite kao poslovna stranica ne postoji jer nema smisla i težine u scenariju gdje je glavna djelatnost, pogledajte npr. Tik Tok je snimanje videa na kojima plešete.

Kada društveni mediji postanu strateška imovina

Iz do sada napisanog vidljivo je da društveni mediji postaju strateška prednost ako i samo ako su za to predisponirani. Odnosno, ako su osmišljeni za promicanje vašeg poslovanja. Osim u iznimnim slučajevima, zapravo, društveni medij namijenjen samo potrošačima teško da će postati strateška imovina. To će u najboljem slučaju biti od pomoći, ali se neće razviti u nešto odlučujuće za vašu tvrtku. U tom smislu treba odmah razjasniti značenje riječi imovina. Ribajući među definicijama koje kruže netom, možemo reći da:

 imovina je imovina koju tvrtka može posjedovati ili kontrolirati u svrhu ostvarivanja dobiti ili prednosti u budućnosti.

Ako je aktivnost upravljanje društvenim profilom, imovina se pretvara u skup operacija povezanih s administracijom i rastom stranice tvrtke s obzirom na ROI, tj. povrat ulaganja. Ovako postavljeno, najjednostavnije pitanje za razumijevanje i procjenu. Prvi potez s kojim se trebate pozabaviti bit će zapravo prelistavanje. Posao, a posebno mala i srednja poduzeća, ne mogu zamisliti upravljanje s više od tri ili četiri društvene stranice s ciljem povrata ulaganja. To je kockanje koje u velikoj većini slučajeva ne vodi nikamo. Dapače, ponekad može pokazati i nespremnost same tvrtke koja u pokušaju ažuriranja prevelikog broja stranica završi potpunom blokadom, beskrajno odgađajući objavu kobne objave. Stoga je bolje dobro isplanirati svoje izbore, s kritičkom vizijom onoga što oni jesu stvarna sposobnost nadziranja društvenih medija tijekom vremena. Otvaranje YouTube kanala bez resursa za izradu videa je beskorisno, kao što je beskorisno sponzorirati Facebook stranicu bez proizvođenja bilo čega novog i originalnog.

Urednički plan i plan komunikacije za društvene mreže

Utvrđeno je da odabir društvenih mreža mora biti smišljena gesta na temelju resursi raspoređeni kratkoročno i dugoročno, našoj slici možemo dodati još jedan element analize: uredničke planove i komunikacijske planove. Ako je istina da društveni medij ima potencijal postati strateško sredstvo, a ne ostati samo puka hirka, jednako je točno da se ti potencijali materijaliziraju u onoj mjeri u kojoj znamo kako držati korak s objavljivanjem sadržaja i rastom baze obožavatelja (tj. publike fanova, pratitelja i pretplatnika). Ne uspijevaju svi u ovom pothvatu, ali ulozi su vrlo visoki: Facebook stranica koja privlači publiku može doseći automatski generirati prodaju i potencijalne kupce, povećanje prometa i popularnosti brenda BEZ ulaganja eura u oglašavanje. Nemoguće?

Nikako. teško? Sigurno. Zapravo, ne smijemo misliti da je obavezno imati Facebook, Instagram ili LinkedIn stranicu. Ono što je prikladno, ako ne i obvezno, jest imati uređivački plan, a prije toga komunikacijski plan koji funkcionira za tu društvenu mrežu koju ste odlučili pretvoriti u sredstvo. Evo na što mislimo u praktičnom smislu kada govorimo o podovima.

• Komunikacijski plan

Komunikacijski plan uključuje sve marketinške razine vaše tvrtke, od web stranice do društvenih medija, od oglašavanja do biltena. Sastavljanje učinkovitog komunikacijskog plana znači sjesti i pisati mjesec po mjesec koji će se sadržaj kreirati (infografike, e-knjige, video zapisi itd.), kada će izaći, gdje će se prenositi i tako dalje. Prema našem iskustvu, vrlo je malo tvrtki koje znaju kako postaviti i provesti najsuvremeniji komunikacijski plan. No, malo je tvrtki koje znaju dobro koristiti društvene mreže.

• Urednički plan

Urednički plan odnosi se na pojedinačne raspoređene alate. Bilo da se radi o blogu, odjeljku s vijestima, časopisu ili društvenim medijima (uključujući YouTube), svaki bi alat trebao slijediti precizan uređivački plan sadržaja. Što će biti objavljeno u utorak? A što u petak? Obično se uređivački plan obnavlja iz mjeseca u mjesec ili iz dva mjeseca u dva mjeseca (za razliku od komunikacijskog plana koji se planira po polugodištima ili čak po godinama). Urednički plan stoga se uklapa u širi okvir korporativnog komuniciranja, koji je pak vezan uz promjene na tržištu i nove trendove u nastajanju.

Dakle, što očekivati ​​u nadolazećim godinama? Kako će se razvijati etablirani i novi društveni mediji? Kakav bi stav trebale zauzeti tvrtke sa snažnom društvenom prisutnošću? Odgovori u sljedećem završnom poglavlju. Vidimo se kasnije!