Ekspedicija na Galápagos radi zaštite međunarodnih voda

U ovim satima brod Arktički izlazak sunca iz Greenpeacea je na putu za Kolumbiju, nakon šestotjedne ekspedicije u Otočje Galápagos. Misija na arhipelag Colombo započela je s ciljem pokazivanja važnosti zaštite mora i oceana i glasnog zahtjeva za ratifikaciju Globalni ugovor o oceanima usvojio UN i proširenje morskog rezervata Galápagos.

Vode koje okružuju zaštićeno prirodno područje, zapravo, prelazi vojska brodovi za industrijski ribolov koji ozbiljno ugrožavaju morska staništa u blizini arhipelaga i zahtijevaju hitnu zaštitu. Stoga, tvrdi Greenpeace, zaštita oceana ne može biti ograničena na nacionalne vode: potrebno ju je uspostaviti novo zaštićeno područje na otvorenom moru.

Ugovor UN-a o oceanima: Čile je prva zemlja koja ga je potpisala
Kitovi veleposlanici oceana u UN-u: prijedlog Maora

Galápagos, živi laboratorij sada pod pritiskom

Le Otočje Galápagos poznati su po svojim endemskim vrstama: golemim kornjačama, kopnenim kormoranima, morskim iguanama i preko 500 vrsta biljaka koje su evoluirale kako bi se prilagodile različitim staništima nastalih kopna arhipelaga. U ovaj "mali svijet" dospio je oko 1835. na brodu HMS Beagle, Charles Darwin nadahnuće za teoriju evolucije pronašao je promatrajući prilagodbu kornjača i ptica.

Godine 1959., na stotu obljetnicu Darwinova rada, Ekvador je proglasio cijeli nacionalni park arhipelag, osim nekoliko naseljenih područja, koja su tih godina činila manje od 3 posto nastalog zemljišta. Godine 1979UNESCO proglasio otočje Galápagos Patrimonio dell'Umanità: Od tada se pacifički arhipelag smatra svojevrsnim živi muzej bioraznolikosti.

Četrdeset godina kasnije, međutim, ljudska prisutnost na otocima je postala invazivnija: danas žive pribl 30mila osoba, čemu valja dodati i 170 tisuća turista koji svake godine posjećuju arhipelag Colombo. Situacija koja je gurnula ekvadorsku vladu na duplo veća ulaznica za Galápagos da obeshrabri masovni turizam usmjeravanjem resursa na očuvanje.

Međutim, udaljavanjem od kopna situacija postaje sumornija. THE mora koja okružuju arhipelag nisu zaštićeni: “Iako je ekvadorska vlada 1998. stvorila morsko zaštićeno područje oko Galápagosa koje se prostire na otprilike 133.000 XNUMX četvornih kilometara“, objašnjava Greenpeace, “izvan ovog morskog rezervata ocean nije zaštićen”. Izvan državnih granica, more"je izbrazdano po brodovi za industrijski ribolov koji ozbiljno ugrožavaju život na tom području".

Prijeti li Marine Sanctuary u srcu Pacifika ribarstvu?
Postoji koraljna autocesta u srcu Indijskog oceana

Hvalevrijedna Greenpeaceova ekspedicija uz obalu Ekvadora

Brod Arctic Sunrise by Greenpeace nedavno je završio svoju ekspediciju na otočje Galápagos. Tijekom šestotjednog putovanja, tim znanstvenika iz Jocotoco Conservation Foundation, Charles Darwin Foundation, Galapagos Science Center i MigraMar, zajedno s rendžerima iz Nacionalnog parka Galápagos, proučavao je morska staništa u blizini zaštićenog područja.

Kroz korištenje ROV-ovi i BRUV-ovi (stanice koje mamcem privlače životinje kako bi ih se moglo snimati pod vodom), Greenpeace i njegovi partneri proučavali su Podvodne planine, podvodne planine koje se nalaze unutar i izvan Morskog rezervata Galápagosa, te su proveli neke uzorkovanje DNK okoliša ispitati prisutnost i raznolikost morskih vrsta.

Cilj istraživanja je pokazati važnost zaštite mora i oceana, dokumentirajući uspjeh postignut u Morski rezervat Galápagos te u morskim staništima u blizini arhipelaga. Podaci koje su prikupili znanstvenici koristit će se kao podrška zahtjevu uspostaviti novo morsko zaštićeno područje nalazi se na otvorenom moru, u susjedstvu s onim koji već postoji oko arhipelaga. Zapravo, postoje nezaštićena područja ozbiljno ugrožena industrijskim ribolovom.

Ribolov ubija sve više i više morskih pasa: rezultat je šokantne studije
Zbog prekomjernog izlova, u Atlantiku postoji opasnost od propasti cjelokupnog ribljeg fonda

Globalni ugovor o oceanima: ratifikacija je još daleko

Greenpeaceov cilj je podržati hitna ratifikacija Ugovora o zaštiti oceana odobren prije godinu dana u Ujedinjenim narodima, koji će omogućiti uspostavu morskih svetišta u međunarodnim vodama s ciljem smještaja 30 posto oceana svijeta do 2030.

Dokument, za koji je potrebno da ga ratificira 60 zemalja kako bi stupio na snagu, dosad je dobio zamah Službeno pristupanje Čilea, Palau e Sejšeli. Put je još dug: "Morski rezervat Galápagos jedan je od najboljih primjera zaštite mora koji se trenutno provodi. Ali to je ipak iznimka, na planetu gdje je samo 3% oceana potpuno ili učinkovito zaštićeno"Objašnjava Ruth Ramos kampanje Greenpeace Protect the Oceans, na brodu Arctic Sunrise.

"Istočno od rezervata je morski koridor istočnog tropskog Pacifika“, objašnjava Ramos, “veliki dio oceana koji trenutno nije pod jurisdikcijom nijedne države i dio je "podvodne magistrale" važne za nekoliko vrsta koje zahtijevaju posebnu zaštitu, poput morskih pasa i morskih kornjača".

Zato je bitno ubrzati tempo ratifikacije dokumenta: “Ugovor o oceanu nudi nam priliku da promijenimo ovu situaciju, ali mora biti potpisan u zakonu što je prije moguće s ratifikaciju od najmanje 60 zemalja”, zaključuje Ramos.

Neobjavljeni Atlas morskih staništa za zaštitu oceana
WSense, ovako Internet of Things doseže morske dubine

Spasite migratorne vrste zaštitom međunarodnih voda

Među istraživanjima koja su proveli znanstvenici na brodu Arctic Sunrise je praćenje migratorne rute morskog psa u Rezervatu iu vodama koje ga okružuju. Nedavno izvješće UN-ove konvencije o migratornim vrstama ističe da je jedna od pet migratornih vrsta a rizik od izumiranja. A na moru je situacija posebno ozbiljna: 97 posto od 58 ribljih vrsta navedenih u Konvenciji o migratornim vrstama (CMS) pod velikim je rizikom od izumiranja, a to uključuje morski psi, raže i jesetre.

Da bi se ove životinje izložile opasnosti, prije svega industrijski ribolov u međunarodnim vodama, često skriven ispod radarske anonimnosti: jedan vrlo nedavna studija otkriva da o 75 posto ribarskih brodova djelovanje u svjetskim morima je nevidljivo. A oko morskog rezervata Galápagos, ističe Greenpeace, prisutnost brodova duhova je ogromna.

Sve veća opasnost za ikonična staništa i vrste arhipelaga, kao što su kitopsina: oni s Galápagosa među najvećima su na svijetu, a primjerci koji žive u rezervatu čine 99 posto odraslih ženki.

U zaštićenim vodama su sigurni, ali tek izvan nevidljivih granica Rezervata čekaju ih ogromne flote ribarskih brodova, koje ne propuštaju slučajno uhvatiti previše ranjive vrste kao što su morski psi, raže i kitovi. 'Jasno je da trebamo više morskih rezervi u međunarodnim vodama, gdje ta veličanstvena stvorenja migriraju, a sada su nam potrebna“, objašnjava Greenpeace.

Brodovi duhovi: ta tiha eksplozija Plave ekonomije
Plava rupa: drama divljeg ribolova u nemirnom moru